Warning: strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead in /home/gulozari/public_html/lib/Cake/Cache/CacheEngine.php on line 60

Warning: strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead in /home/gulozari/public_html/lib/Cake/Cache/CacheEngine.php on line 60

Warning: strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead in /home/gulozari/public_html/lib/Cake/Cache/CacheEngine.php on line 60

Warning: strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead in /home/gulozari/public_html/lib/Cake/Cache/CacheEngine.php on line 60
Warning (2): strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead [CORE/Cake/Controller/Component/SecurityComponent.php, line 549]
Warning (2): strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead [CORE/Cake/Network/CakeResponse.php, line 1119]
Warning (2): strtotime() [function.strtotime]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead [CORE/Cake/Network/CakeResponse.php, line 1119]
Gulozarija - O Dračevici
Warning (2): date() [function.date]: It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected 'Europe/Berlin' for 'CEST/2.0/DST' instead [APP/View/Layouts/default.ctp, line 49]

O DRAČEVICI



Dračevica se bijelim skladno razmještenim kućama predstavlja kao jato grlica koje drijemaju u dahu popodnevnog sunčanog sjaja na blagom proplanku. Sama i ostavljena kao da produžuje san za sebe. Jedna prisna otočka osamljenost mira i relaksacije. Otužnost draga, topla, mediteranska. Dračevica je nastala kasno, i to od poljičkih pribjeglica koji su odlukom mletačke uprave 31.12.1574. naselili Brač. Prvotno prebivalište je bilo nekoliko kilometara zapadnije u Nerzinama gdje se do danas vide ostatci kuća koje su se gradile „u mrtvo“. U 17.stoljeću preselili su se Dračevljani na današnje mjesto blizu starih voda do plodnih polja, koje su već Rimljani u svojim gospodarstvima (villae rusticae) obrađivali i ostavili tragove svojim obitavanjima u bogatim nalazima rimskog novca, sarkofaga i cisterni, blaga i spomenika. Rimljani su intuitivnim izborom izabrali najplodnije otočko tlo, što su suvremeni pedolozi potvrdili svojim istraživanjem. Izuzetna marljivost kojom su Dračevljani krčili zemlju i trijebili kamenje da podignu vinograde i zasade maslinike učinila je Dračevicu u 18. i 19. stoljeću izrazito naprednim mjestom, kad su, umjesto malih potleušica u kamenim dvorima, krcatim ambijetalno – težačkog rada, podizali jednokatnice. Krajem 19.stoljeća za pojave filoksere, koja je uništila vinograde, započelo je naglo siromašnje naselja s praznim bačvama u konobama i kamenicama bez ulja. Tada započinje raseljavanje u Sjevernu i Južnu Ameriku, u Australiju i Novi Zeland. Danas ih je onamo mnogo, mnogo više nego u starom zavičaju. Umjesto današnjih stotinjak stanovnika živjelo je onda oko 450 žitelja (1925.).



Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žuvić upravo je posljednjih godina obnovilo poljoprivredno imanje. Nastali su opte mladi maslinici i vinogradi izborom najboljih domaćih sorti. Ovo je gospodasrtvo uzorno obrađivano i navodnjavano. Služi kao uzor i primjer kako bi se to trebalo raditi i  drugdje po otoku. Uz lozu i masline uzgajaju i druge vrtlarske i voćarske kulture, imaju i nekoliko svojih proizvoda kojima nakon kušanja ne možete zanijekati njihovu visoku kakvoću.
U zadružnom dvorištu  na mjestu stare uljare stvaraju svoju izložbenu prodavaonicu i suvenirnicu koje je vrijedno razgledati i kušati mnoge od izložaka.



Ako vas put nanese u gospodarstvo Žuvić da kušate koje od uzornih proizvoda Žuvić,  razgledajte ovo malo selo sazdano od kamena, pogotovo njegovu „pjacu“ optočenu kamenim dvorima i kućama te gustirnu  nakapaidno  u sredini kao spomenik donedavno žednom otoku. U zadružnom dvorištu zastanite kraj starog tijeska za masline koji svjedoči o davnoj tradiciji maslinarstva u Dračevici. U nekim dvorištima naći ćete, uz stare napuštene krušne peći torkulare za masline, ostatke kamenitih rimskih spomenika, kostirne izdubljene u živcu kamena, stare žrnjeve kojima se mljeo kruh, napuštene ambijentalne potleušice u kojima se živjelo i nakon Drugog svjetskog rata. Posjetite prvotnu crkvicu seoskih odvjetnika sv. Kuzme i Damjana s prvotnim grobljem iz 1674. godine i novu crkvu Bezgrješnog začeća te današnje novo groblje. Nad glavicom sa sjevernoistočne strane mjesta ponosno stoji najveća bračka vjetrenjača iz 18.stoljeća, još jedan spomenik poljodjelskog naselja, koji je u prošlosti bio perivojem loze i masline.

Petar Šimunović

 

 

Petar Šimunović (1933. – 2014.)

U rodnoj Dračevici na Braču  5.kolovoza 2014.  preminuo je akademik Petar Šimunović, priznati hrvatski onomastičar i jezikoslovac. Rođen 1933. godine, akademik Šimunović klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski i francuski jezik.

Magistrirao je 1964. godine, a doktorirao šest godina poslije s temom "Toponimija otoka Brača". Redoviti član HAZU postao je 1991. godine.

Najpoznatija knjiga Petra Šimunovića su "Hrvatska prezimena" koja je doživjela nekoliko izdanja. Akademik Šimunović surađivao je i u Slobodnoj Dalmaciji, gdje su njegovi tekstovi o prezimenima i imenima mjesta bili rado čitani.

Samozatajni čovjek, erudit i entuzijast tijekom spisateljskog i znanstvenog života objavio je preko 400 radova te dobio niz nagrada i priznanja.

Volio je nadasve svoju rodnu Dračevicu, svoj otok i svoju domovinu.

 

Ako rečen stina, ti san reć smrt,

Ako rečen Dračevica, ti san reć oči moje,

Ako rečen Broč, ti san reć jubov.

Kloneći se slave, zaslužio je slavu.

 

Hvala Vam

Obitelj Žuvić


Kontaktirajte nas

Javite nam se

  • Naručite naše proizvode
  • Postavite nam pitanja o našim proizvodima
  • Pitajte nas o Ekološkom certifikatu - iskustva
  • ili nam pošaljite Vaše dojmove nakon uživanja u našim Gulozarijama :)
Podaci prikupljeni ovim obrascem neće biti javno objavljeni niti će se koristiti za bilo što drugo osim za slanje odgovora na Vaš upit!

* Obavezno ispuniti